Timor-Leste tama ona ba era dijitál, maibé ninia progresu kontinua neineik liu no la hanesan ka dok kompara ho padraun rejionál no globál. Tuir website Datareportal 2025 nian, iha de’it ema na’in 486,000, ka pursentu 34.5 husi populasaun, maka hanesan utilizadór internet iha Timor-Leste. Numeru asesu ida ne’e nudar asesu ki’ik liu iha Ázia no signifikativamente ki’ik liu entre membru ASEAN sira seluk, iha ne’ebé maioria nasaun sira agora rejista penetrasaun internet nian liu pursentu 80.
Timor-Leste nia limitasaun sira la’ós de’it kona-ba asesu maibé mós kona-ba kapasidade no kustu internet. Oras ne’e daudaun Timor-Leste iha deit maizumenus 40 GB husi bandwidth internasionál ba nasaun ida tomak, FHT haree katak kapaside ida ne’e ki’ik liu kompara ho nesesidade nasionál nian. Iha tinan kotuk, 2024 Governu Timor-Leste lansa ona projetu Kabu Submarinu dahuluk nasaun nian ne’ebé liga Timor-Leste ba Austrália, ho espetativa Governu nian atu hahu uza iha etapa dahuluk ho 800 GB. Maibé, FHT observa katak ne’e sei hanesan promesa ida tamba seidauk bele realiza, iha ne’ebe sidadaun sira kontinua hasoru kustu ne’ebé aas no asesu lentu ka ho kualidade ladiak.
Hanesan saida maka Fundasaun Hadomi Timor kestiona bebeik liuliu avansa teknolojia dijital lao lais tebes no la iha balansu ho abilidade ne’ebe sosiedade nian. FHT kontinua preokupa katak auzénsia husi lei krime sibernétiku, regulamentu sira protesaun dadus no privasidade nian no laiha instituisaun nasionál ba seguransa sibernétika ne’ebé klaru sei halo sidadaun sira sai vulneravel tan liu laos deit iha situasaun ohin loron maibe mos iha futuru. Nivel literasia dijitál ki’ik tebes no falta programa ka formasaun ba konxiénsia sistemátiku iha seguransa sibernetiku nian halo situasaun ne’e sai aat liután. Karik laiha stratejia ba protesaun ne’ebe urjenti husi governu mak sei lori Feto no labarik sira ba iha risku online ne’ebe grave liu tan. Feto no labarik sira hasoru bebeik ona violénsia bazeia ba jéneru iha online no sei kontinua hasoru forma foun sira asédiu no abuzu nian iha online karik governu lafoti medida urjenti ruma.
Nudar sosiedade sivil ne’ebe ativu iha transformasaun dijital Timor-Leste nian, Hadomi Timor observa no identifika kazu no evidénsia ameasa dijitál sira ne’ebé aumenta ba beibeik. Deepfakes ne’ebé kria ho intelijénsia artifisiál ka AI uza hodi ataka reputasaun sira no hamosu konflitu sosiál iha komunidade nia leet. Social Engeenering dala barak alvu feto no labarik sira, hodi manipula sira hodi fó sai dadus pesoál ka husu sira asesu ba sitiu sira ne’ebé la seguru, iha ne’ebe ho intensaun atu hamosu na’ok identidade, intimidasaun no asédiu online. Scam no phishing sira mos akontese kuaze semana-semana iha kontestu Timor-Leste, sira uza Scam no Phishing ho maneira sira hanesan loke vaga servisu, bolsu estudu, prémiu, ka jogu online no dala barak uza sala naran instituisaun nasional no seitor privadu sira hanesan Timor Port, Timor Gap, Timor Plaza, Supermerkadu W4 no seluk tan hodi bosok no esplora komunidade sira.
Risku sira ne’e realidade duni no akontese bebeik. Iha Agostu 2025, fulan ida ba kotuk, Oecusse nudar Rejiaun Administrativa Espesial ba Ekonomia sai sentru Scam online ne’ebé boot liu iha istória Timor-Leste nian, insidente iha Oecusse ne’e, bolu atensaun internasionál no fó sai auzénsia husi lei kona-ba krime sibernétiku, protesaun ba dadus no lideransa ne’ebé la efetivu atu prevene krime sira hanesan ne’e, iha ne’ebe asuntu sira ne’e, FHT sempre hato’o bebeik ba governu maibe governu rasik mak la tau ba prioridade nasional. Atake ransomware no DDoS mos akontese maibe sei menus iha kontestu Timor-Leste nian.
Durante manifestasaun boot ida iha Dili, husi 15–17 Setembru 2025 iha edifisiu Parlamentu Nasional nia oin, ne’ebé organiza husi EUTL (Estudante Universitários Timor-Leste) no sosiedade sivíl, FHT observa no identifika katak aumenta makas iha diskursu ódiu online, informasaun sala, dezinformasaun no trolling iha mídia sosiál. Iha periodu manisfestasaun Feto sira kontinua sai alvu ba tipu krime hirak ne’ebe mensiona iha leten bainhira sira espresa sira nia opiniaun kona-ba korrupsaun, hapara sosa karreta luxu ba membru parlamentu sira no halakon Lei Pensaun Vitalisia. FHT identifika kazu sira ne’e konfirma katak feto no labarik sira mak vulnerável liu iha espasu dijitál Timor-Leste nian no presiza asaun urjenti husi governu.
Ita koko kompara Timor-Leste ho ninia nasaun viziñu sira iha ASEAN, Timor-Leste kontinua hela iha kotuk, la’ós de’it iha penetrasaun internet maibé mós iha konstrusaun fundasaun ka kria enkuadramentu legál, institusionál no edukasionál ne’ebé presiza urjenti hodi lori sosiedade dijitál ba iha mundo dijital online ne’ebe seguru no protejidu. La ho asaun urjente, risku no ameasa dijitál sei kontinua as.
Atu solusiona situasaun sira ne’e presiza investimentu seriu iha rekursu umanu, literasia dijitál, infraestrutura, formasaun seguransa online no tenki akompana ho enkuadramentu legál sira no polítika seguransa sibernétika nasionál ne’ebe forte. Presiza mós kooperasaun internasionál no partisipasaun inkluzivu. Sosiedade sivíl, no liuliu grupu feto sira, tenke envolve ativamente iha elaborasaun lei no polítika sira atu asegura katak sira nafatin sensivel ba jéneru, tane aas liberdade espresaun, proteje direitu fundamentál sira, no garante seguransa ba dadus pesoál no organizasionál sira.
Artigu husi Nicho Linux, Diretur Ezekutivu Fundasaun Hadomi Timor
























